Ako imaš obrt i stranicu na kojoj nudiš svoje usluge, zakon od tebe traži kratak popis podataka: ime i prezime ili naziv obrta, sjedište, kontakt uključujući e-mail adresu na koju ti se može izravno javiti, broj registra u koji si upisana i podatke o tom registru, nadležno tijelo ako tvoja djelatnost podliježe nadzoru, te porezni broj ako si u sustavu PDV-a. To je iz Zakona o elektroničkoj trgovini. Nigdje ne piše da se ta stranica mora zvati Impressum. Baner za kolačiće je zasebna priča i ne treba ga svaka stranica.
Koji su to točno podaci?
Zakon o elektroničkoj trgovini u članku 6. traži da podaci budu, njegovim riječima, "neposredno i stalno dostupan korisnicima i nadležnim tijelima državne uprave". Popis je ovaj:
- ime i prezime ili tvrtka davatelja usluga,
- sjedište obrta ili sjedište pravne osobe,
- ostali podaci za brz i nesmetan kontakt, uključujući e-mail adresu za izravan kontakt,
- broj sudskog ili drugog javnog registra u koji si upisana i podaci o tom registru,
- podaci o nadležnom tijelu ako djelatnost podliježe službenom nadzoru,
- kod posebno reguliranih profesija i podaci o instituciji kod koje si upisana, profesionalni naziv i zemlja koja ga je odobrila,
- porezni broj ako si obveznik PDV-a.
Dvije stvari iz tog popisa ljudi redovito propuste. Prva je da zakon izričito traži e-mail adresu, ne samo obrazac za kontakt. Druga je da porezni broj traži samo ako si u sustavu PDV-a, pa mali obrt izvan sustava tu stavku nema.
Ako na stranici pišu cijene, zakon traži da budu jasno naznačene i da se vidi jesu li u njima uključeni dostava, porez i ostali troškovi.
Ima li obrt manje obveza od tvrtke?
Ima, i to je vijest koju rijetko tko spominje.
Gornji popis vrijedi za sve. Ali trgovačko društvo uz njega mora navesti i ono što traži Zakon o trgovačkim društvima: sud kod kojeg je upisano i broj upisa u sudski registar, brojeve računa i banke kod kojih se ti računi vode, iznos temeljnog kapitala s naznakom je li uplaćen u cijelosti, i imena članova uprave.
Obrt taj drugi sloj nema. Ako vodiš obrt, tvoj popis staje na onome iz prve sekcije.
Ako ti netko za stranicu obrta traži temeljni kapital i članove uprave, prepisuje popis za d.o.o.
Mora li se to zvati Impressum?
Ne mora. Ni zakon ni ijedan propis ne traže stranicu s tim imenom. Riječ Impressum je navika preuzeta iz njemačkog prava, a kod nas se uvriježila jer je praktična.
Zakon regulira oblik i način dostupnosti, ne ime stranice. Podaci moraju biti neposredno i stalno dostupni, što u praksi znači da do njih treba doći s bilo koje stranice, u jednom kliku. Podnožje stranice je za to najprirodnije mjesto.
Tri rasporeda koja rade jednako dobro:
- svi podaci u podnožju, na svakoj stranici;
- zasebna stranica pod nazivom Impressum, Podaci o obrtu ili O nama, s poveznicom u podnožju;
- podaci na stranici Kontakt, opet s poveznicom u podnožju.
Ono što ne radi je da podaci postoje samo u sitnom tekstu na naslovnici ili unutar slike. Iz slike ih ne može pročitati ni nadzorno tijelo ni tražilica.
Treba li tvoja stranica baner za kolačiće?
Ovisi o tome što stranica radi, i tu većina savjeta promaši.
Prvo, dvije stvari nisu isto. Postavljanje kolačića na tuđe računalo uređuje Zakon o elektroničkim komunikacijama, a nad njim nadzor ima HAKOM. Je li privola valjano prikupljena sudi se po Općoj uredbi o zaštiti podataka, i tu je nadležan AZOP. Ljudi to spajaju u jedno i onda se plaše krive stvari.
AZOP kaže da su od privole izuzeti "samo kolačići koji su tehnički neophodni za odvijanje komunikacije" ili za uslugu koju je korisnik sam zatražio. U njihovom popisu izuzetih su, među ostalim, kolačići za unos podataka u obrazac, prijavu i sigurnost, player za multimediju i raspodjelu opterećenja.
Iz toga slijedi ovako:
- Stranica bez analitike, bez oglasnih piksela i bez ugrađenih videa najčešće postavlja samo tehničke kolačiće. Za njih privola nije potrebna.
- Stranica s Google Analyticsom, Meta pikselom ili sličnim treba privolu prije nego se ti kolačići postave, uz jasnu informaciju što se prikuplja i zašto.
Ako privola treba, AZOP traži da posjetitelj ima mogućnost "odbiti ili prihvatiti kolačiće". Baner koji nudi samo gumb Prihvaćam ili U redu tome ne odgovara, jer nema odbijanja.
Obveza da o kolačićima pišeš u politici privatnosti postoji i onda kad privola nije potrebna. To su dvije različite obveze, obavijest i privola, pa jedna ne otpada s drugom.
Politika privatnosti, čak i kad ništa ne prodaješ
Čim na stranici imaš obrazac za upit ili prijavu na newsletter, prikupljaš osobne podatke i Opća uredba se na tebe odnosi. Nije bitno je li stranica prodajna.
Ono što u toj politici treba stajati, napisano ljudski, a ne prepisano iz predloška:
- tko si i kako te se kontaktira,
- koje podatke prikupljaš i kroz što, obrazac, newsletter, kolačići,
- zašto ih prikupljaš i na kojoj osnovi,
- koliko ih dugo čuvaš,
- kome ih prosljeđuješ, a to su najčešće alati koje koristiš za mail i statistiku,
- koja prava ljudi imaju i kako ih ostvaruju,
- da se pritužba može uputiti AZOP-u.
Najčešća greška je predložak s interneta u kojem ostane tuđe ime firme ili se spominju alati koje uopće ne koristiš. To je gore nego da je politika kraća i točna.
Što ovdje nisam mogla provjeriti
Iznose kazni namjerno ne navodim. Zakon o elektroničkoj trgovini iz 2003. propisuje prekršajne kazne, ali su one u izvornom tekstu izražene u kunama, zakon je kroz godine mijenjan, a pročišćeni tekst mi kod provjere 15. rujna 2026. nije bio dostupan. Radije ništa nego kriva brojka.
Druga stvar koju treba reći otvoreno: zakon definira uslugu informacijskog društva kao onu koja se pruža uz naknadu, ali među primjere izričito ubraja nuđenje podataka na internetu i reklamiranje putem interneta. Je li čista predstavljačka stranica obuhvaćena, iz teksta zakona nije jednoznačno.
Ovaj tekst nije pravni savjet. Za svoj konkretan slučaj provjeri s knjigovođom ili odvjetnikom. Ako te zanima i druga obveza koja se tiče stranica, o njoj sam pisala u tekstu o zakonu o pristupačnosti i tome koga zapravo obvezuje.
Provjera u pet minuta
Otvori svoju stranicu i prođi ovim redom:
- Vidi li se u podnožju naziv obrta i sjedište, sa svake stranice?
- Postoji li e-mail adresa napisana kao tekst, a ne samo obrazac?
- Piše li broj obrtnog registra?
- Ako si u sustavu PDV-a, piše li porezni broj?
- Ako koristiš analitiku, traži li stranica privolu prije nego je postavi, i može li se odbiti?
- Postoji li politika privatnosti i piše li u njoj tvoje ime, a ne tuđe?
Ako ti od šest stavki fali jedna ili dvije, to je posao za jedno poslijepodne. Ako fali svih šest, stranicu je vjerojatno netko složio brzo i bez tog dijela.
Ako ti stranica postoji, ali ti se ovaj dio nikad nije dao, mogu proći kroz nju i posložiti podnožje, politiku privatnosti i postavke kolačića. Kako to izgleda kad radim stranicu od nule, piše na stranici o izradi web stranica, a za konkretan upit tu je kontakt.
Najčešća pitanja
Mora li mala stranica obrta imati Impressum?
Podaci moraju biti dostupni, ali stranica se ne mora zvati Impressum. Zakon o elektroničkoj trgovini traži da podaci budu neposredno i stalno dostupni, pa podnožje stranice ili stranica Kontakt jednako dobro odgovaraju.
Treba li svaka stranica baner za kolačiće?
Ne. Privola je potrebna samo za kolačiće koji nisu tehnički neophodni, dakle za analitiku i oglašavanje. Stranica koja postavlja samo tehničke kolačiće baner za privolu ne treba, ali o kolačićima i dalje treba pisati u politici privatnosti.
Je li dovoljan gumb Prihvaćam na baneru?
Nije. AZOP traži da posjetitelj ima mogućnost odbiti ili prihvatiti kolačiće, pa baner koji nudi samo prihvaćanje ne ispunjava taj uvjet.
Dora Šušković Stipanović radi kao specijalistica digitalnog marketinga u jednom od najvećih webshopova u Hrvatskoj, uz freelance projekte u marketingu i web dizajnu. Vodila je Canva AI edukacije za međunarodnu tvrtku i javnu instituciju, a kroz Kužiš dijeli praktične digitalne alate i AI savjete za male biznise i obrte.